15.09.2020. Pored poreznih pritisaka postoji i velik broj drugih propisa koji nepotrebno opterećuju svakodnevni rad i organizacijski i financijski. Svi predstavnici komorskog sustava su i aktivni obrtnici pa iz iskustva svjedoče koliko određeni propisi čine veliko opterećenje u svakodnevnom radu obrtnika.

S ciljem spasa i jačanja hrvatskog obrtništva, Hrvatska obrtnička komora zatražila je od resornog ministarstva nastavak poreznih reformi koje bi trebale obuhvaćati:

• Smanjenje stope PDV-a na 13% u ugostiteljskoj djelatnosti;
• Primjenu najniže stopa PDV-a od 5% za objekte koji pripremaju hranu od domaćih namirnica i za dio uslužnih djelatnosti (frizerske i cvjećarske usluge u skladu s EU direktivom);
• Ukidanje poreza na potrošnju;
• Produljenje roka za plaćanje PDV-a na 2 mjeseca;
• Priznavanje reprezentacije u 100% iznosu kao izdatak;
• Ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dohodak / poreza na dobit zaključno do prosinca 2021. godine;
• Povećanje praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a;
• Smanjenje osnovica / koeficijent za obrtnike dobitaše;
• Povećati iznos neoporezive naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe;
• Mogućnost jednokratnog otpisa amortizacije u godini investicije.

S ciljem postizanja pozitivnih učinaka na tržištu rada, kao i pozitivnih socijalnih učinaka, Hrvatska obrtnička komora traži fleksibilnije zakonodavstvo u području ugovaranja privremenih i povremenih poslova te propisivanje kriterija po kojima se isti određuju.

Stoga je Hrvatska obrtnička komora zatražila od resornog ministarstva:

• Zakonska rješenja koja bi poslodavcima omogućila korištenje oblika zapošljavanja na jednostavniji način, a ciljnim skupinama (nezaposlene mlade osobe, umirovljenici, ali i aktivni radnici koji žele i mogu ostvariti dodatni prihod) mogućnost legalnog rada uz osigurana prava iz obveznih osiguranja bez gubitka stečenih prava;
• Izmjene propisa koji omogućavaju bolje uvjete za dodatni rad minimalno 16 sati tjedno (trenutno je propisano 8 sati tjedno) te bez ograničenja godišnje satnice (trenutno je propisano maksimalno 180 sati godišnje);
• Ukidanje obveza suglasnosti sadašnjeg poslodavca za dodatni rad;
• Uvođenje vaučera za zapošljavanje u svim djelatnostima, a ne samo za poljoprivredu kako je sada propisano, kojim bi se u kratkom razdoblju moglo pridonijeti suzbijanju nelegalnog rada.

S ciljem rasterećenja poslovanja Hrvatska obrtnička komora zatražila je od resornih ministarstava da se:

• Utvrdi 10 graničnih prijelaza za nesmetan prolazak hrvatskih i slovenskih kamiona;
• Regulira djelatnost autotaksi prijevoza;
• Uvede plaćanje RTV pristojbe po gospodarskom subjektu, a ne po prijamniku;
• Osigura zajednička odgovornost prijevoznika, pošiljatelja i utovaritelja za pretovar vozila;
• Uvede kalo za cvjećarsku djelatnost;
• Omogući ukidanje zabrane otvaranja obrta uz OPG;
• Omogući obavljanje sportske djelatnosti u obrtu;
• Poveže i promovira domaća proizvodnja i usluge uz poticanje izvoza i promocije na inozemnom tržištu.